Mnogi pacijenti vjeruju da je 3D snimak vilice dovoljan da bi se odredilo koliko je implantata potrebno i koji implantološki koncept treba primijeniti.

CBCT snimak zaista predstavlja jedan od najvažnijih dijagnostičkih alata u savremenoj implantologiji. Pomoću njega stomatolog može analizirati raspoloživu količinu kosti, njen oblik, položaj sinusa, živaca i drugih važnih anatomskih struktura.

Ipak, količina kosti nije jedini faktor koji određuje da li će implantološki rad biti stabilan, funkcionalan i dugotrajan.

Za pravilno planiranje potrebno je razumjeti i način na koji pacijent zagriza, snagu žvakaćih mišića, prisustvo bruksizma, pokretljivost vilice, položaj usana i liniju osmijeha. Zbog toga se sigurno implantološko rješenje ne bira samo na osnovu snimka niti prema unaprijed pripremljenom šablonu.

Svaki pacijent ima drugačiju biomehaniku

Gornja i donja vilica razlikuju se po anatomiji, kvalitetu kosti i načinu na koji podnose sile žvakanja.

Osim toga, dvije osobe sa sličnim 3D snimkom mogu imati potpuno različitu snagu zagriza, raspored žvačnih sila, navike i estetske zahtjeve. Rješenje koje je odgovarajuće za jednog pacijenta zato ne mora biti najbolji izbor za drugog.

Prije donošenja odluke potrebno je odgovoriti na nekoliko pitanja:

  • Koliko je kosti dostupno za ugradnju implantata?

  • Kakav je kvalitet i oblik kosti?

  • Kako su raspoređene sile zagriza?

  • Da li pacijent stišće ili škripi zubima?

  • Koliko su snažni žvakaći mišići?

  • Kakva je linija osmijeha?

  • Postoje li zdravstveni faktori koji mogu uticati na zarastanje?

  • Koja konstrukcija može dugoročno podnijeti očekivano opterećenje?

Tek kombinovanjem ovih informacija može se napraviti individualni plan terapije.

Fleksija donje vilice i njen značaj za implantološki rad

Donja vilica nije potpuno nepomična i kruta struktura. Tokom otvaranja usta, žvakanja i snažnog zagriza može doći do njenog veoma blagog savijanja i uvrtanja. Ova pojava naziva se funkcionalna fleksija donje vilice.

Kod prirodnih zuba dio opterećenja ublažavaju periodontalna vlakna koja povezuju zub s okolnom kosti. Implantati su, međutim, direktno povezani s kosti i nemaju isti prirodni mehanizam amortizacije.

Zbog toga veoma duga i kruta implantološka konstrukcija u pojedinim slučajevima može stvarati dodatno opterećenje na:

  • implantate;

  • protetske vijke;

  • spojeve između implantata i mosta;

  • završni materijal protetskog rada;

  • kost oko implantata.

To ne znači da je svaki fiksni most preko cijele vilice pogrešno rješenje. Takve konstrukcije mogu biti veoma uspješne kada su pravilno planirane, precizno izrađene i prilagođene biomehanici pacijenta.

Kod određenih pacijenata može se razmatrati izrada segmentiranih, odnosno odvojenih dijelova mosta. Kod drugih će jednodijelna konstrukcija biti opravdanija. Odluka zavisi od položaja i broja implantata, raspona mosta, kvaliteta kosti, zagriza, odabranog materijala i drugih kliničkih faktora.

Zašto četiri implantata nisu automatski najbolje rješenje za svakoga?

All-on-4 koncept omogućava nadoknadu cijelog zubnog niza pomoću četiri pravilno raspoređena implantata. Za mnoge pacijente to može biti uspješno, funkcionalno i predvidivo rješenje.

Ipak, broj implantata ne treba određivati samo prema nazivu određenog sistema ili promotivnoj ponudi.

Kod planiranja je potrebno procijeniti:

  • dužinu budućeg mosta;

  • položaj krajnjih implantata;

  • kvalitet dostupne kosti;

  • raspored sila tokom žvakanja;

  • dužinu konzolnog dijela mosta;

  • prisustvo bruksizma;

  • mogućnost održavanja oralne higijene;

  • vrstu završnog protetskog materijala.

Konzolni dio ili cantilever predstavlja dio mosta koji se nalazi iza posljednjeg implantata i nema direktnu potporu ispod sebe. Što je taj dio duži, sile koje djeluju na konstrukciju i krajnje implantate mogu biti veće.

Zato kod nekih pacijenata četiri implantata mogu biti dovoljna, dok kod drugih sigurnije rješenje može uključivati veći broj implantata, drugačiji raspored ili potpuno drugačiji protetski koncept.

Bruksizam može značajno promijeniti plan terapije

Bruksizam podrazumijeva nesvjesno stiskanje ili škripanje zubima, najčešće tokom spavanja. Pacijent često nije svjestan ove navike sve dok stomatolog ne uoči istrošenost zuba, pukotine, oštećenja protetskih radova ili napetost žvakaćih mišića.

Kod osoba koje imaju bruksizam implantati i protetske konstrukcije mogu biti izloženi intenzivnijim i učestalijim silama.

To može povećati rizik od:

  • odvijanja protetskih vijaka;

  • pucanja keramike ili drugog završnog materijala;

  • oštećenja protetskih komponenti;

  • zamora ili loma konstrukcije;

  • preopterećenja pojedinih implantata;

  • nepovoljnog opterećenja kosti oko implantata.

Bruksizam ne znači automatski da pacijent nije kandidat za implantate. Međutim, mora se uzeti u obzir prilikom određivanja broja i položaja implantata, oblika zagriza, izbora materijala i dizajna protetskog rada.

U pojedinim slučajevima nakon završetka terapije može biti preporučena i zaštitna udlaga koja se nosi tokom noći.

Količina kosti nije isto što i njena sposobnost da podnese opterećenje

CBCT snimak omogućava detaljnu analizu volumena i anatomije kosti. Međutim, implantološko planiranje ne završava određivanjem mjesta na kojem fizički postoji dovoljno prostora za implantat.

Važno je procijeniti i:

  • širinu i visinu kosti;

  • njen oblik i kvalitet;

  • odnos prema sinusima i nervnim strukturama;

  • mogućnost postizanja početne stabilnosti implantata;

  • smjer u kojem će na implantat djelovati sile;

  • potrebu za nadogradnjom kosti ili drugim zahvatima.

Kost u različitim dijelovima vilice nema iste karakteristike. Prednji dio donje vilice obično ima čvršću kost, dok kost u bočnim dijelovima gornje vilice često može biti mekša i poroznija.

Zbog toga implantat koji je odgovarajući za jednu regiju ili jednog pacijenta ne mora biti optimalan u drugoj situaciji.

Linija osmijeha utiče na hirurško i protetsko planiranje

Implantološka terapija nije uspješna samo kada su implantati stabilni. Konačni rad treba izgledati prirodno u odnosu na lice, usne i desni pacijenta.

Posebno je važna linija osmijeha, odnosno količina zuba i desni koja se vidi prilikom osmijeha.

Kod pacijenata s visokom linijom osmijeha vidljiv je veći dio desni. U takvim slučajevima spoj između prirodnog tkiva i protetskog rada mora biti veoma pažljivo pozicioniran kako ne bi bio primjetan tokom govora i osmijeha.

Planiranje zato uključuje:

  • položaj usana u mirovanju i pri osmijehu;

  • količinu vidljivih desni;

  • dužinu i oblik budućih zuba;

  • potporu koju zubi i protetski rad daju usnama;

  • položaj prelaza između prirodne desni i protetskog dijela.

Nekada je za postizanje skladnog rezultata potrebno prilagoditi položaj implantata, oblik protetskog rada ili hirurški pristup.

Zašto univerzalni implantološki šabloni nisu dovoljni?

Nazivi poput All-on-4 ili All-on-6 opisuju određene terapijske koncepte, ali sami po sebi ne predstavljaju dijagnozu niti garantuju da je određeni broj implantata najbolji za svakog pacijenta.

Dobar plan liječenja ne počinje izborom komercijalnog naziva tretmana. Počinje analizom konkretnog pacijenta.

U zavisnosti od nalaza, terapija može uključivati:

  • klasične implantate;

  • kraće implantate;

  • veći broj pravilno raspoređenih implantata;

  • segmentirane protetske mostove;

  • All-on-4 ili All-on-6 koncept;

  • nadogradnju kosti;

  • podizanje dna sinusa;

  • pterigoidne implantate u pažljivo odabranim slučajevima;

  • kombinaciju više hirurških i protetskih metoda.

Najbolje rješenje nije ono koje je najčešće reklamirano, već ono koje omogućava povoljan raspored sila, dobru higijenu, prirodan izgled i dugoročnu stabilnost.

Kako izgleda dijagnostički pristup u ordinaciji Sanaris?

U Stomatološkoj ordinaciji Sanaris implantološki koncept ne biramo unaprijed i ne pokušavamo svakog pacijenta uklopiti u isti obrazac.

Prije izrade plana terapije analiziramo tri međusobno povezana područja.

1. 3D CBCT dijagnostika

CBCT snimak koristimo za analizu:

  • količine i oblika dostupne kosti;

  • anatomskih ograničenja;

  • položaja sinusa i nervnih struktura;

  • mogućih mjesta za ugradnju implantata;

  • potrebe za dodatnim hirurškim zahvatima.

2. Biomehanička analiza

Procjenjujemo:

  • način na koji pacijent zagriza;

  • raspored kontakata između zuba;

  • snagu žvakaćih mišića;

  • znakove bruksizma;

  • očekivano opterećenje implantata;

  • dužinu i oblik buduće protetske konstrukcije;

  • mogućnost pojave nepovoljnih poluga i konzolnih sila.

3. Estetsko-biološki profil

Analiziramo:

  • liniju osmijeha;

  • položaj usana;

  • stanje desni i mekih tkiva;

  • proporcije lica;

  • očekivanja pacijenta;

  • opšte zdravstveno stanje;

  • faktore koji mogu uticati na zarastanje i održavanje rezultata.

Na osnovu objedinjene analize izrađujemo individualni plan terapije i objašnjavamo pacijentu prednosti, ograničenja i moguće alternative.

Vaš osmijeh nije matematička jednačina

U implantologiji ne postoji jedno rješenje koje odgovara svakom pacijentu.

Isti broj implantata, isti materijal i isti oblik mosta neće se jednako ponašati kod osobe sa slabijim zagrizom i kod pacijenta koji intenzivno stišće zube. Jednako tako, rješenje za gornju vilicu ne mora biti prikladno za donju vilicu.

Zbog toga nije dovoljno pitati samo:

„Koliko implantata mi je potrebno?“

Važnije je utvrditi:

„Koje rješenje će u mom slučaju pravilno rasporediti sile, poštovati anatomiju i omogućiti dugotrajan, funkcionalan i estetski rezultat?“

Nemojte donositi odluku samo na osnovu cijene, naziva tretmana ili prijedloga dobijenog bez detaljne dijagnostike. Svaki implantološki koncept ima svoje prednosti, ograničenja i jasno određene indikacije.

Zakažite detaljan implantološki pregled u Sarajevu

U ordinaciji Sanaris ne nudimo univerzalna rješenja zasnovana samo na promotivnim nazivima tretmana.

Naš cilj je da na osnovu precizne dijagnostike, biomehaničke analize i individualnih potreba pacijenta pronađemo rješenje koje će biti sigurno, funkcionalno i dugoročno održivo.

Zakažite detaljan dijagnostički pregled u ordinaciji Sanaris u Sarajevu i saznajte koje implantološko rješenje najbolje odgovara vašoj anatomiji, zagrizu i osmijehu.